Regionalna koordinacija udruženja porodica nestalih s područja bivše Jugoslavije, uz financijsku podršku Međunarodne komisije za nestale osobe i Balkanskog fonda za demokraciju, organizirala je konferenciju o pitanju nestalih osoba u Sarajevu 19. i 20. lipnja.
Ovom se konferencijom još jednom ukazalo na problem traženja nestalih i na važnost rješavanja ovog problema.
Predsjedavajuća Upravnog odbora Regionalne koordinacije Ljiljana Alvir istaknula je da se proces traženja nestalih može ubrzati samo zajedničkim radom, a kao cilj konferencije postavljen je pronalazak nestalih osoba kao pravo svake porodice te preduvjet za stabilizaciju i pomirenje među zemljama regije.
Potpisivanje Deklaracije
Naglasila je da je jedan od zaključaka dvodnevne konferencije potreba za potpisivanjem “Deklaracije o ulozi država u rješavanju pitanja nestalih kao posljedica oružanog sukoba i kršenja ljudskih prava”, koju je inicirala Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP).
Sudionici konferencije zatražili su od predsjednika država regije da potpišu ovu deklaraciju te su od najviših institucija vlasti Srbije, Hrvatske i BiH zatražili da se formalno donese odluka o podršci inicijative za proglašenje 2014. godine – godinom nestalih osoba.
Šef programa za zapadni Balkan pri ICMP-u Matthew Holliday kazao je danas novinarima da su brzini traženja najviše doprinijela međunarodna zajednica, ali i aktivnosti lokalnih vlasti, no ključnu ulogu odigrala su udruženja koja okupljaju porodice nestalih osoba.
Kada je u pitanju Republika Hrvatska, predsjednik Komisije za zatočene i nestale osobe Vlade Republike Hrvatske te pomoćnik ministra branitelja Ivan Grujić, istaknuo je da je u strateškom planu Vlade RH prioritetno pitanje traženje nestalih osoba, ovo pitanje visoko je pozicionirano i u Nacionalnom planu i strategiji razvoja ljudskih prava.
Identificirano 81 posto žrtava
U ovoj zemlji razvijen je sistem traženja nestalih, a do sada je ekshumirano 148 masovnih grobnica, pronađeno više od 5.000 osoba, dok je identificirano više od 81 posto žrtava.
Grujić je kao problem istaknuo nedostatak informacija od onih koji nešto znaju o grobnicama, a o tome postoji otvoreno pitanje s Republikom Srbijom, a suradnja s BiH je dobra i očekuju se uskoro potpisivanje sporazuma o traženju nestalih između Hrvatske i BiH.
U Hrvatskoj se traga za 1.642 osobe, a do sada je riješeno više od 90 posto traženja nestalih te Grujić dodaje da se nestale osobe traže bez obzira na njihovu nacionalnu ili vjersku pripadnost.
Predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale osobe (INO) BiH Marko Jurišić naglasio je da BiH ima dobar sistem traženja nestalih jer je sada pronađeno dvije trećine nestalih, ali Jurišić naglašava da ova statistika ne znači mnogo porodicama koje još traže svoj nestale zbog čega bi se u proces traženja trebale uključiti i ostale institucije ne samo INOBiH da bi taj proces bio ubrzan.
Potraga za nestalim osobama
Za razliku od Hrvatske niti u jednom strateškom dokumentu, tvrdi Jurišić, u BiH pitanje nestalih osoba nije apostrofirano kao strateško. Obično je ovo pitanje “gurnuto ustranu” i prepušteno je da ga rješava samo INOBiH, a za to bi trebala i veća financijska sredstva.
Predsjednik Komisije za nestale osobe Kosova Prenke Gjetaj naglašava da porodice nestalih predstavljaju najugroženiju kategoriju društva jer članovi porodica nestalih osjećaju posljedice stradanja svojih najmilijih.
– Kada je riječ o odgovornosti za ove događaje na Kosovu smo još na nultom nivou. Nedavno smo identificirali jedno mjesto za koje se sumnja da je masovna grobnica u kojoj je ukupno oko 400 tijela – podvukao je Gjetaj, dodajući da nestale osobe imaju samo jedan identitet – oni su nestale osobe.
Nakon rata iz devedesetih prijavljeno je 40.000 nestalih, a 32.000 nestalih je u BiH. Do sada je pronađeno 25.000 nestalih, a identificirano je 22.556 osoba. Prema evidencijama INO-a u BiH se još traga za 9.643 nestale osobe.
Comments are closed.