{"id":106,"date":"2014-07-08T14:33:13","date_gmt":"2014-07-08T14:33:13","guid":{"rendered":"http:\/\/intendo-plus.com\/zuhcsd\/?p=106"},"modified":"2014-07-09T08:37:53","modified_gmt":"2014-07-09T08:37:53","slug":"regionalna-konferencija-o-pitanju-nestalih-osoba-u-sarajevu-19-i-20-lipnja-2014","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/intendo-plus.com\/zuhcsd\/?p=106","title":{"rendered":"Regionalna konferencija o pitanju nestalih osoba u Sarajevu 19. i 20 lipnja 2014"},"content":{"rendered":"

Regionalna koordinacija udru\u017eenja porodica nestalih s podru\u010dja biv\u0161e Jugoslavije, uz financijsku podr\u0161ku Me\u0111unarodne komisije za nestale osobe i Balkanskog fonda za demokraciju, organizirala je konferenciju o pitanju nestalih osoba u Sarajevu 19. i 20. lipnja.<\/strong><\/p>\n

\"kk\"<\/a>
\nOvom se konferencijom jo\u0161 jednom ukazalo na problem tra\u017eenja nestalih i na va\u017enost rje\u0161avanja ovog problema.
\nPredsjedavaju\u0107a Upravnog odbora Regionalne koordinacije Ljiljana Alvir istaknula je da se proces tra\u017eenja nestalih mo\u017ee ubrzati samo zajedni\u010dkim radom, a kao cilj konferencije postavljen je pronalazak nestalih osoba kao pravo svake porodice te preduvjet za stabilizaciju i pomirenje me\u0111u zemljama regije.<\/p>\n

Potpisivanje Deklaracije<\/strong><\/p>\n

Naglasila je da je jedan od zaklju\u010daka dvodnevne konferencije potreba za potpisivanjem “Deklaracije o ulozi dr\u017eava u rje\u0161avanju pitanja nestalih kao posljedica oru\u017eanog sukoba i kr\u0161enja ljudskih prava”, \u00a0koju je inicirala Me\u0111unarodna komisija za nestale osobe (ICMP).<\/p>\n

Sudionici konferencije zatra\u017eili su od predsjednika dr\u017eava regije da potpi\u0161u ovu deklaraciju te su od najvi\u0161ih institucija vlasti Srbije, Hrvatske i BiH zatra\u017eili da se formalno donese odluka o podr\u0161ci inicijative za progla\u0161enje 2014. godine – godinom nestalih osoba.
\n\u0160ef programa za zapadni Balkan pri ICMP-u Matthew Holliday kazao je danas novinarima da su brzini tra\u017eenja najvi\u0161e doprinijela me\u0111unarodna zajednica, ali i aktivnosti lokalnih vlasti, no klju\u010dnu ulogu odigrala su udru\u017eenja koja okupljaju porodice nestalih osoba.<\/p>\n

Kada je u pitanju Republika Hrvatska, predsjednik Komisije za zato\u010dene i nestale osobe Vlade Republike Hrvatske te pomo\u0107nik ministra branitelja Ivan Gruji\u0107, istaknuo je da je u strate\u0161kom planu Vlade RH prioritetno pitanje tra\u017eenje nestalih osoba, ovo pitanje visoko je pozicionirano i u Nacionalnom planu i strategiji razvoja ljudskih prava.<\/p>\n

Identificirano\u00a081 posto \u017ertava<\/strong><\/p>\n

U ovoj zemlji razvijen je sistem tra\u017eenja nestalih, a do sada je ekshumirano 148 masovnih grobnica, prona\u0111eno vi\u0161e od 5.000 osoba, dok je identificirano vi\u0161e od 81 posto \u017ertava.<\/p>\n

Gruji\u0107 je kao problem istaknuo nedostatak informacija od onih koji ne\u0161to znaju o grobnicama, a o tome postoji otvoreno pitanje s Republikom Srbijom, a suradnja s BiH je dobra i o\u010dekuju se uskoro potpisivanje sporazuma o tra\u017eenju nestalih izme\u0111u Hrvatske i BiH.<\/p>\n

U Hrvatskoj se traga za 1.642 osobe, a do sada je rije\u0161eno vi\u0161e od 90 posto tra\u017eenja nestalih te Gruji\u0107 dodaje da se nestale osobe tra\u017ee bez obzira na njihovu nacionalnu ili vjersku pripadnost.<\/p>\n

Predsjedavaju\u0107i Kolegija direktora Instituta za nestale osobe (INO) BiH Marko Juri\u0161i\u0107 naglasio je da BiH ima dobar sistem tra\u017eenja nestalih jer je sada prona\u0111eno dvije tre\u0107ine nestalih, ali Juri\u0161i\u0107 nagla\u0161ava da ova statistika ne zna\u010di mnogo porodicama koje jo\u0161 tra\u017ee svoj nestale zbog \u010dega bi se u proces tra\u017eenja trebale uklju\u010diti i ostale institucije ne samo INOBiH da bi taj proces bio ubrzan.<\/p>\n

Potraga za nestalim osobama<\/strong><\/p>\n

Za razliku od Hrvatske niti u jednom strate\u0161kom dokumentu, tvrdi Juri\u0161i\u0107, u BiH pitanje nestalih osoba nije apostrofirano kao strate\u0161ko. Obi\u010dno je ovo pitanje “gurnuto ustranu” i prepu\u0161teno je da ga rje\u0161ava samo INOBiH, a za to bi trebala i ve\u0107a financijska sredstva.<\/p>\n

Predsjednik Komisije za nestale osobe Kosova Prenke Gjetaj nagla\u0161ava da porodice nestalih predstavljaju najugro\u017eeniju kategoriju dru\u0161tva jer \u010dlanovi porodica nestalih osje\u0107aju posljedice stradanja svojih najmilijih.<\/p>\n

– Kada je rije\u010d o odgovornosti za ove doga\u0111aje na Kosovu smo jo\u0161 na nultom nivou. Nedavno smo identificirali jedno mjesto za koje se sumnja da je masovna grobnica u kojoj je ukupno oko 400 tijela – podvukao je Gjetaj, dodaju\u0107i da nestale osobe imaju samo jedan identitet – oni su nestale osobe.<\/p>\n

Nakon rata iz devedesetih prijavljeno je 40.000 nestalih, a 32.000 nestalih je u BiH. Do sada je prona\u0111eno 25.000 nestalih, a identificirano je 22.556 osoba. Prema evidencijama INO-a u BiH se jo\u0161 traga za 9.643 nestale osobe.<\/p>\n

\n\n\n \t

\n [Show slideshow]<\/a>\n\t\t\n\t<\/div>\n\t\t\t\n\t\t\t\t